A'afiaga o ga'o i mea'ai ma le soifua maloloina i pua'a

Aotelega

O le alualu i luma tele o suʻesuʻega o le carbohydrate i meaʻai ma le soifua maloloina o puaʻa o le faʻavasegaga manino lea o le carbohydrate, lea e le gata ina faʻavae i lona fausaga faʻakemikolo, ae faʻavae foʻi i ona uiga faʻaletino. I le faʻaopoopoga i le avea ma puna autu o le malosi, o ituaiga eseese ma fausaga o carbohydrates e aoga i meaʻai ma galuega tau soifua maloloina o puaʻa. E aofia ai i latou i le faʻalauiloaina o le tuputupu aʻe ma le galuega tau manava o puaʻa, faʻatonutonuina le alalafaga o siama i totonu o le manava, ma faʻatonutonuina le metabolism o lipids ma le glucose. O le faiga autu o le carbohydrate e ala i ona metabolites (short chain fatty acids [SCFAs]) ma e tele lava ina ala i scfas-gpr43 / 41-pyy / GLP1, SCFAs amp / atp-ampk ma scfas-ampk-g6pase / PEPCK auala e faʻatonutonu ai le metabolism o gaʻo ma le glucose. Ua iloiloina e suʻesuʻega fou le tuʻufaʻatasiga sili ona lelei o ituaiga eseese ma fausaga o carbohydrates, lea e mafai ona faʻaleleia atili ai le tuputupu aʻe ma le faigofie ona foloina o meaʻai, faʻaleleia le galuega tau manava, ma faʻateleina le tele o siama e gaosia le butyrate i puaʻa. I le aotelega, o faʻamaoniga malolosi e lagolagoina ai le manatu o carbohydrates e iai se sao taua i galuega tau soifua maloloina ma meaʻai a puaʻa. E le gata i lea, o le fuafuaina o le tuufaatasiga o le carbohydrate o le a i ai le taua faʻavae ma le aoga mo le atinaʻeina o tekonolosi paleni carbohydrate i puaa.

1. Fa'atomuaga

O ga'o fa'apolymeric, masoa ma polysaccharides e le o ga'o (NSP) o vaega autū ia o mea'ai ma puna autū o le malosi o pua'a, e 60% - 70% o le aofa'i atoa o le malosi e fa'aaogaina (Bach Knudsen). E tāua le maitauina o le tele o ituaiga ma le fausaga o ga'o fa'apoly e matuā lavelave, e eseese a latou aafiaga i pua'a. Ua fa'aalia i su'esu'ega ua mavae o le fafagaina i ga'o fa'apoly e eseese le fua faatatau o le amylose i le amylose (AM/AP) e manino lava le tali atu fa'aletino i le tuputupu a'e o pua'a (Doti et al., 2014; Vicente et al., 2008). O le fiber, e tele lava ina aofia ai le NSP, e talitonuina e fa'aitiitia ai le fa'aaogaina o mea'ai ma le aofa'i o le malosi o manu e tasi le gastric (NOBLET ma le, 2001). Peita'i, o le taumafaina o le fiber e le'i a'afia ai le tuputupu a'e o tama'i pua'a (Han & Lee, 2005). O loʻo faʻateleina pea faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o le fiber o meaʻai e faʻaleleia atili ai le foliga o le manava ma le galuega puipui o tamaʻi puaʻa, ma faʻaitiitia ai le aʻafia i le manava tata (Chen et al., 2015; Lndberg,2014; Wu et al., 2018). O le mea lea, e taua tele le suʻesuʻeina pe faʻapefea ona faʻaaoga lelei carbohydrates faigata i meaʻai, aemaise lava meaʻai e tele ai fiber. O uiga faʻatulagaina ma faʻavasega o carbohydrates ma a latou galuega tau meaʻai ma le soifua maloloina mo puaʻa e tatau ona faʻamatalaina ma mafaufau i faʻatulagaga o meaʻai. O le NSP ma le resistant starch (RS) o carbohydrates autu ia e le mafai ona digestible (wey et al., 2011), ae o le intestinal microbiota e faʻafefeteina carbohydrates e le mafai ona digestible i ni short chain fatty acids (SCFAs); Turnbaugh et al., 2006). E le gata i lea, o nisi oligosaccharides ma polysaccharides ua manatu o ni probiotics a manu, e mafai ona faʻaaogaina e faʻaosofia ai le tele o Lactobacillus ma Bifidobacterium i totonu o le manava (Mikkelsen et al., 2004; Mø LBAK et al., 2007; Wellock et al., 2008). Ua lipotia mai o le faʻaopoopoina o le Oligosaccharide e faʻaleleia atili ai le tuufaatasiga o microbiota o le manava (de Lange et al., 2010). Ina ia faʻaitiitia le faʻaaogaina o antimicrobial growth promoters i le gaosiga o puaa, e taua le sailia o isi auala e maua ai le soifua maloloina lelei o manu. E iai le avanoa e faʻaopoopo atili ai le tele o ituaiga carbohydrates i meaʻai a puaa. O loʻo faʻateleina pea faʻamaoniga e faʻaalia ai o le tuʻufaʻatasiga sili ona lelei o le starch, NSP ma le MOS e mafai ona faʻaleleia atili ai le faʻatinoga o le tuputupu aʻe ma le faigofie ona foloina o meaʻai, faʻateleina le aofaʻi o siama e gaosia le butyrate, ma faʻaleleia atili ai le metabolism o lipids o puaa ua faʻamamago i se tulaga patino (Zhou, Chen, et al., 2020; Zhou, Yu, et al., 2020). O le mea lea, o le faʻamoemoega o lenei pepa o le toe iloilo lea o suʻesuʻega o loʻo iai nei i le matafaioi autū o le carbohydrate i le faʻaleleia atili o le tuputupu aʻe ma le galuega a le manava, faʻatonutonuina o le alalafaga o siama i totonu o le manava ma le soifua maloloina o le metabolism, ma ia suʻesuʻe le tuʻufaʻatasiga o carbohydrate i puaʻa.

2. Fa'avasegaga o carbohydrates

E mafai ona fa'avasegaina carbohydrates o mea'ai e tusa ai ma le tele o latou molecular, tikeri o le polymerization (DP), ituaiga feso'ota'iga (a po'o le b) ma le tu'ufa'atasiga o monomers ta'itasi (Cummings, Stephen, 2007). E taua le maitauina o le fa'avasegaga autu o carbohydrates e fa'avae i luga o latou DP, e pei o monosaccharides po'o disaccharides (DP, 1-2), oligosaccharides (DP, 3-9) ma polysaccharides (DP, ≥ 10), ia e aofia ai le starch, NSP ma glycosidic bonds (Cummings, Stephen, 2007; Englyst et aL., 2007; Table 1). E mana'omia le su'esu'ega fa'akemikolo e malamalama ai i a'afiaga fa'aletino ma le soifua maloloina o carbohydrates. Faatasi ai ma le fa'ailoaina atili o vaila'au o carbohydrates, e mafai ona fa'avasega i latou e tusa ai ma a'afiaga fa'alesoifua maloloina ma le soifua maloloina ma aofia ai i latou i le fuafuaga atoa o le fa'avasegaga (englyst et al., 2007). O kāpōhaiteleti (monosaccharides, disaccharides, ma le tele o māsoa) e mafai ona fa'agaoioia e enzymes talimalo ma mitiia i totonu o le tama'i manava ua fa'amatalaina o kāpōhaiteleti e mafai ona fa'agaoioia pe avanoa (Cummings, Stephen, 2007). O kāpōhaiteleti e tete'e i le fa'agaoioia o le manava, pe le lelei ona mitiia ma fa'agaoioia, ae e ono fa'aleagaina e ala i le fa'ama'a'aina o siama e manatu o kāpōhaiteleti e tete'e, e pei o le tele o NSP, oligosaccharides e le mafai ona fa'agaoioia ma RS. O le mea moni, o kāpōhaiteleti e tete'e ua fa'amatalaina o e le mafai ona fa'agaoioia pe le mafai ona fa'aaogaina, ae e maua ai se fa'amatalaga sili atu ona sa'o o le fa'avasegaga o kāpōhaiteleti (englyst et al., 2007).

3.1 fa'atinoga o le tuputupu a'e

O le masoa e aofia ai ituaiga e lua o polysaccharides. O le Amylose (AM) o se ituaiga o masoa laina α(1-4) feso'ota'i dextran, o le amylopectin (AP) o se α(1-4) feso'ota'i dextran, o lo'o i ai le tusa ma le 5% dextran α(1-6) e fausia ai se mole mole (tester et al., 2004). Ona o le eseese o fa'atulagaga ma fausaga o mole mole, e faigofie ona fa'agaoioia masoa e tele AP, ae o masoa e tele AM ​​e le faigofie ona fa'agaoioia (Singh et al., 2010). O su'esu'ega ua mavae ua fa'aalia ai o le fafagaina o masoa i fua fa'atatau eseese o le AM ​​/ AP e iai ni tali taua fa'aletino i le fa'atinoga o le tuputupu a'e o pua'a (Doti et al., 2014; Vicente et al., 2008). O le taumafaina o mea'ai ma le lelei o mea'ai a pua'a ua fa'amamago na fa'aitiitia i le fa'ateleina o le AM ​​(regmi et al., 2011). Peita’i, o fa’amaoniga fou o lo’o lipotia mai ai o mea’ai e maualuga le am e fa’ateleina ai le averesi o le fa’aopoopoga i aso ta’itasi ma le lelei o mea’ai a pua’a o lo’o fa’atupula’ia (Li et al., 2017; Wang et al., 2019). E le gata i lea, o nisi saienitisi na lipotia mai o le fafagaina o fua fa’atatau eseese o le AM/AP o le masoa e le’i a’afia ai le tuputupu a’e o pua’a ua fa’asusu (Gao et al., 2020A; Yang et al., 2015), ae o mea’ai maualuga le AP e fa’ateleina ai le faigofie ona foloina o mea’ai a pua’a ua fa’asusu (Gao et al., 2020A). O le fiber o mea’ai o se vaega itiiti lea o mea’ai e sau mai la’au. O se fa’afitauli tele o le maualuga o le fiber o mea’ai e feso’ota’i ma le fa’aitiitia o le fa’aaogaina o mea’ai ma le maualalo o le tau o le malosi (noble & Le, 2001). I se isi itu, o le aofa’i o le fiber e le’i a’afia ai le tuputupu a’e o pua’a ua fa’asusu (Han & Lee, 2005; Zhang et al., 2013). O aafiaga o le fiber i meaʻai i le faʻaaogaina o meaʻai ma le taua o le malosi e aʻafia i uiga o le fiber, ma e ono matua eseese lava punaoa eseese o le fiber (lndber, 2014). I puaa ua faʻamamago, o le faʻaopoopoina i le fiber pi sa maualuga atu le fua faatatau o le liua o meaʻai nai lo le fafagaina o le fiber sana, fiber soya ma le fiber saito (Chen et al., 2014). I se tulaga tutusa, o puaa ua faʻamamago na togafitia i le bran sana ma le bran saito na faaalia ai le maualuga o le lelei o meaʻai ma le faateleina o le mamafa nai lo i latou na togafitia i le atigi soya (Zhao et al., 2018). O le mea e malie ai, e leai se eseesega i le faatinoga o le tuputupu aʻe i le va o le vaega o le fiber saito ma le vaega inulin (Hu et al., 2020). E le gata i lea, pe a faatusatusa i puaa i le vaega cellulose ma le vaega xylan, o le faaopoopoga sa sili atu ona aoga β- Glucan e faaleagaina ai le faatinoga o le tuputupu aʻe o puaa (Wu et al., 2018). O Oligosaccharides o carbohydrates mamafa molecular maualalo, e ogatotonu i le va o suka ma polysaccharides (voragen, 1998). E iai o latou uiga taua fa'aletino ma fa'aletino-kemikolo, e aofia ai le maualalo o le kalori ma le fa'aosofiaina o le tuputupu a'e o siama aoga, o lea e mafai ai ona fa'aaogaina o ni probiotics i mea'ai (Bauer et al., 2006; Mussatto ma mancilha, 2007). O le fa'aopoopoina o le chitosan oligosaccharide (COS) e mafai ona fa'aleleia atili ai le faigofie ona foloina o mea'ai, fa'aitiitia ai le a'afia i le manava tata ma fa'aleleia atili ai le foliga o le manava, ma fa'aleleia atili ai le tuputupu a'e o pua'a ua fa'amamago (Zhou et al., 2012). E le gata i lea, o mea'ai e fa'aopoopo i ai le cos e mafai ona fa'aleleia atili ai le fa'aleleia atili o le fanautama o pua'a fafine (le aofa'i o tama'i pua'a ola) (Cheng et al., 2015; Wan et al., 2017) ma le tuputupu a'e o pua'a o lo'o ola (wontae et al., 2008). O le faaopoopoina o le MOS ma le fructooligosaccharide e mafai foi ona faaleleia atili ai le tuputupu aʻe o puaa (Che et al., 2013; Duan et al., 2016; Wang et al., 2010; Wenner et al., 2013). O nei lipoti ua faaalia ai o loo i ai aafiaga eseese o carbohydrates i le tuputupu aʻe o puaa (laulau 2a).

3.2 galuega a le manavaPua'a laiti

E mafai e le suka maualuga le fua faatatau o le am/ap ona fa'aleleia atili ai le soifua maloloina o le manava.tribyrine mafai ona puipuia mo puaa) e ala i le faʻalauiloaina o le morphology o le manava ma le faʻatonutonuina o le galuega a le manava e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o kene i puaa ua faʻasusu (Han et al., 2012; Xiang et al., 2011). O le fua faatatau o le maualuga o le villi i le maualuga o le villi ma le loloto o le recess o le ileum ma le jejunum sa maualuga atu pe a fafagaina i meaʻai e tele i le taeao, ma o le aofaʻi o le apoptosis o le manava laʻititi sa maualalo ifo. I le taimi lava e tasi, na faʻateleina ai foʻi le faʻaalia o kene poloka i le duodenum ma le jejunum, ae i le vaega maualuga o le AP, o gaioiga o le sucrose ma le maltase i le jejunum o puaa ua faʻasusu na faʻateleina (Gao et al., 2020b). I se tulaga tutusa, o galuega na faia muamua na maua ai o meaʻai e tele i le taeao e faʻaitiitia ai le pH ma o meaʻai e tele i le AP na faʻateleina ai le aofaʻi o siama i le caecum o puaa ua faʻasusu (Gao et al., 2020A). O le fiber o meaʻai o le vaega autu lea e aʻafia ai le atinaʻeina ma le galuega a puaa. O faʻamaoniga ua faʻaputuina ua faʻaalia ai o le fiber o meaʻai e faʻaleleia atili ai le foliga o le manava ma le galuega puipui o puaa ua faʻasusu, ma faʻaitiitia ai le aʻafia i le manava tata (Chen et al., 2015; Lndber,2014; Wu et al., 2018). O le le lava o le fiber o meaʻai e faʻateleina ai le vaivai o siama ma faʻaleagaina ai le galuega puipui o le mucosa o le colon (Desai et al., 2016), ae o le fafagaina i meaʻai e tele naua le fiber e mafai ona puipuia ai siama e ala i le faʻateleina o le umi o villi i puaa (hedemann et al., 2006). O ituaiga eseese o fiber e eseese aʻafiaga i le galuega a le colon ma le ileum barrier. O le saito ma le pea fiber e faʻaleleia atili ai le galuega puipui o le manava e ala i le faʻatonutonuina o le faʻaalia o le TLR2 gene ma faʻaleleia atili ai nuʻu o siama i totonu o le manava pe a faʻatusatusa i le sana ma le soybean fibers (Chen et al., 2015). O le 'aiina o le pea fiber mo se taimi umi e mafai ona faʻatonutonuina ai le metabolism gene poʻo le faʻaalia o le porotini, ma faʻaleleia atili ai le galuega puipui o le colon ma le puipuiga o le tino (Che et al., 2014). E mafai e le inulin i mea'ai ona 'alofia le fa'alavelaveina o le manava o pua'a ua fa'asusu i le susu e ala i le fa'ateleina o le fa'aogaina o le manava (Awad et al., 2013). E taua le maitauina o le tu'ufa'atasia o le soluble (inulin) ma le insoluble fiber (cellulose) e sili atu ona aoga nai lo na'o ia, lea e mafai ona fa'aleleia atili ai le mitiia o mea'ai ma le galuega fa'apa puipui o le manava i pua'a ua fa'asusu i le susu (Chen et al., 2019). O le a'afiaga o le dietary fiber i le mucosa o le manava e fa'alagolago i a latou vaega. O se su'esu'ega na faia muamua na maua ai o le xylan na fa'aleleia atili ai le galuega fa'apa puipui o le manava, fa'apea fo'i ma suiga i le spectrum o siama ma metabolites, ma le glucan na fa'aleleia atili ai le galuega fa'apa puipui o le manava ma le soifua maloloina o le mucosal, ae o le fa'aopoopoina o le cellulose e le'i fa'aalia ai ni a'afiaga tutusa i pua'a ua fa'asusu i le susu (Wu et al., 2018). E mafai ona fa'aaogaina Oligosaccharides o ni puna'oa kaponi mo meaola ninii i le pito i luga o le manava nai lo le fa'ama'aina ma fa'aaogaina. O le fa'aopoopoina o le Fructose e mafai ona fa'ateleina ai le mafiafia o le mucosa o le manava, le gaosiga o le butyric acid, le aofa'i o sela recessive ma le fa'ateleina o sela epithelial o le manava i pua'a ua fa'asusu i le susu (Tsukahara et al., 2003). E mafai e pectin oligosaccharides ona fa'aleleia atili le puipuiga o le manava ma fa'aitiitia ai le fa'aleagaina o le manava e mafua mai i le rotavirus i tama'i pua'a (Mao et al., 2017). E le gata i lea, ua maua ai e mafai e le cos ona fa'aleleia atili le tuputupu a'e o le mucosa o le manava ma fa'ateleina ai le fa'aalia o genes e poloka ai i tama'i pua'a (WAN, Jiang, et al. i se auala atoatoa, o nei mea e fa'ailoa mai ai e mafai e ituaiga eseese o carbohydrate ona fa'aleleia atili le puipuiga o le manava o tama'i pua'a (laulau 2b).

Aotelega ma le Fa'amoemoega

O le carbohydrate o le puna autū lea o le malosi o puaa, lea e aofia ai le tele o monosaccharides, disaccharides, oligosaccharides ma polysaccharides. O faaupuga e faʻavae i luga o uiga faʻaletino e fesoasoani e taulaʻi atu i galuega tau soifua maloloina o carbohydrates ma faʻaleleia atili ai le saʻo o le faʻavasegaina o carbohydrate. O fausaga eseese ma ituaiga o carbohydrates e iai aʻafiaga eseese i le tausia o le faʻatinoga o le tuputupu aʻe, faʻaleleia atili o le galuega a le manava ma le paleni o microbial, ma le faʻatonutonuina o le metabolism o lipid ma glucose. O le auala e mafai ona faʻatonutonuina ai e le carbohydrate le metabolism o lipid ma glucose e faʻavae i luga o latou metabolites (SCFAs), ia e faʻafefeteina e microbiota o le manava. Ae maise lava, o le carbohydrate i meaʻai e mafai ona faʻatonutonuina le metabolism o le glucose e ala i le scfas-gpr43 / 41-glp1 / PYY ma le ampk-g6pase / PEPCK auala, ma faʻatonutonu le metabolism o lipid e ala i le scfas-gpr43 / 41 ma le amp / atp-ampk auala. E le gata i lea, pe a iai ituaiga eseese o carbohydrates i le tuʻufaʻatasiga sili ona lelei, e mafai ona faʻaleleia atili le faʻatinoga o le tuputupu aʻe ma le soifua maloloina o puaa.

E tāua le mātauina o galuega faatino a le carbohydrate i le porotini ma le faʻaalia o kene ma le faʻatonutonuina o le metabolism o le a maua e ala i le faʻaaogaina o metotia faʻatino maualuga o le proteomics, genomics ma metabonomics. Mulimuli ae e le itiiti ifo, o le iloiloga o tuʻufaʻatasiga eseese o carbohydrate o se mea e manaʻomia muamua mo le suʻesuʻeina o meaʻai carbohydrate eseese i le gaosiga o puaa.

Punaoa: Animal Science Journal


Taimi na lafoina ai: 10-Me-2021